P O Z I V N I C A

Svim članovima i prijateljima Udruge na izlet i druženje

Koje će se održati 26. rujna 2015. godine (subota).

Cijena izleta je 220,00 kn, a članovi plaćaju samo kotizaciju od 100,00 kn.

Putujemo na jednodnevni izlet u

Rijeku, Trsat, Kastav i Opatiju.

Vrijeme polaska autobusa je prema rasporedu:
Čakovec – 5:30  – kod hotela „Park“
Varaždin – 5:45 – parkiralište nasuprot groblja
Klenovnik – 6:15 – ispred bolničke porte
Ivanec – 6:30 – ivanečka Špica
Lepoglava – 6:40 -  autobusna stanica

Vaše prijave, molim, javite na telefon, do 11.09.2015.godine

091/54-50-139, Manuela Hojsak

S radošću Vas očekujemo!

Malo selo sa stotinjak stanovnika leži u Lonjskom polju s lijeve obale rijeke Save, udaljeno 100 km od Zagreba. Obitavalište je oko 60 pari bijelih i nešto crnih roda, te  podosta raznih vrsti biljaka, riba, vodozemaca, gmazova, kukaca, ptica i sisavaca.

Čigoč je bio cilj izleta naše Udruge, 13. lipnja 2015. godine.

Parkom prirode Lonjsko polje proglašeno je 1990. godine, a na inicijativu Zaklade Europske Prirodne baštine  (EURONATUR) dodijeljen mu je naslov „1. Europskog sela roda“. Latinski naziv za rode je ciconeidea (čičonde) otkud vjerojatno potječe i ime sela Čigoč, gdje rode obitavaju u prostranom Lonjskom polju, parku prirode, dužine 70 km, a širine  2-15 km, u izobilju hrane, a gnijezde se na krovovima (a ne na dimnjacima) starih  drvenih posavskih kuća zvanih – Korablje.

Korablje su drvene kuće katnice stare i do 200 godina koje nemaju dimnjake već dim  slobodno ulazi u potkrovlje tako da osim što štiti drvenu konstrukciju usput i dimi  delikatese ovog kraja; šunke, češnjovke i kulene.  Rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Struk susreću se upravo na području Parka prirode –  Lonjsko polje i zbog nepredvidivh poplava, vodostaj Save može narasti do 10 m, ali ovo  područje može primiti do 2 milijarde kubičnih metara vode što osigurava dovoljne  količine raznovrsnih vrsta hrane; riba, žaba, kukaca, miševa i drugo.  Za vrijeme velikih poplava kao što je spomenuto, Lonjsko polje može primiti velike  količine vode, a takva retencija štiti od poplava gradove Zagreb, Sisak, a neizravno i  Karlovac. Treba napomenuti da je to veliki prirodni rezervoar hrane za navedene  životinje, a nakon povlačenja visokih voda, to je idealno mjesto za ispašu konja, goveda i  domaćih životinja.

Rode – Prstenovanje i seobe Kad mlade rode navrše 3 mjeseca (a prije polijetanja) stavlja im se na nogu prsten s  oznakom: redni broj, mjesto i država podrijetla.  Prema istraživanjima, rode se iz naših krajeva sele u dva pravca: istočni i zapadni. Istočni  pravac seobe ide deltom Dunava, Turske, Sueskog Kanala, deltom i rijekom Nil sve do  Južne Afrike, a zapdani dio preko Francuske, Španjolske, Maroka do Juga Afrike. Važno je napomenuti da rode biraju kopneni put zbog povoljnih zračnih struja, a ne morski koji to nema. 

Za vrijeme sjenokoše u 7. i 8. mjesecu, najviše je roda na poljima u potrazi za hranom i  pripremi za put, a ljudi su na poljima sukupljajući ljetinu. Rode se vraćaju u proljeće pa  vi izračunajte zašto legenda kaže da rode «nose djecu».  Osim obitavališta roda u Lonjskom polju i ostalih vrsta ptica, riba, gmazova i biljaka, tu  se nalaze velika stada posavskih konja u potpunoj slobodi, kao i svinja i goveda, i sve to  u simbiozi s tradicionalnom poljoprivredom uz obilje hrane što čini vrlo pogodno  podneblje za život roda i ostalih vrsta ptica.

Selo Čigoč pomalo izolirano od civilizacije, udaljeno od komunikacija, svojim usporenim  i mirnim životom s malo ljudi čini idealno područje za život roda, a domaći ljudi paze na  njih i ne ometaju njihov život, iako se gnjezde na krovovima kuća, a gnijezda su teška  čak i do 900 kg.

Ostavili smo ovo područje, na prvi pogled mirno i tiho, ali kad se dojmovi slegnu mislim  da je tako najbolje i za ljude i za sve vrste ptica, kukaca, riba i dr., jer smo sigurni kad se  sljedeći put vratimo da ćemo zateći isto tako idiličnu atmosferu – Parka prirode Lonjsko polje.

U Varaždinu 16. lipnja 2015.

Dinko Tomić

U velikoj dvorani bolnice Klenovnik koja je bila popunjena, 16.ožujka 2015 .god. dr.Vilim Kolarić, spec.pulmolog održao je predavanje o štetnosti pušenja s osvrtom na stanje u EU.

Predavanje je bilo poučno i nadahnuto, a nazočni su bili članovi Udruge «Kaj sad», medicinsko osoblje bolnice Klenovnik, te ostali dragi gosti (među njima i poznati glumac Ljubomir Kerekeš, o kome ću se kasnije osvrnuti). Predavanje je bilo praćeno s velikom pažnjom i koncentracijom.

Dr. Kolarić je započeo predavanje s kratkim skečevima o Muji i Hasi, kao i o djeci pušačima (štos –imali bi duplo više godina da ne pušite), nastojeći postići ležernu atmosferu, premda se uvijek provlači tema o kvaliteti i duljini života pušača i nepušača.

U stvari, duhan kao biljka donesen je iz Amerike, Kolumbovim otkrićem 1504.god., gdje su ga domicilni Indijanci uzgajali, te rabili za pušenje, žvakanje i u obredne svrhe («lula mira»-među zaraćenim plemenima).

U Europi se duhan relativno brzo proširio pa i u našim krajevima dolaskom Osmanlija u 16.st. i počeo se upotrebljavati za pušenje i žvakanje, a u srednjem vijeku čak i za ušmrkivanje-kao burmut.

Riječ duhan u arapskom jeziku znači-dim, lat. –«niciotana tabacum».

U tijeku svog predavanja dr.Kolarić je iznio podatak o štetnim tvarima koje sadrži duhanski dim kao npr: nikotin, ugljični monoksid, katran, kadmij i ostali štetni sastojci koji utječu na ljudski organizam kao npr. na krvne žile, probavne organe, a naročito na dišne puteve, ali i na rak prostate odnosno rak dojke kod žena, a ima i ostale negativne učinke na ljudski organizam.

U svijetu od posljedica pušenja godišnje umre do 4 miljuna ljudi, a u Hrvatskoj od 12.000 do 14.000 ljudi, s time da se omjer muškaraca i žena na žalost postepeno izjednačava. U EU se čine ogromni napori da se to zlo smanji: zabrana pušenja na javnim mjestima i objektima. U Hrvatskoj se to na žalost slabo poštuje a ionako selektivna zakonska regulativaima za posljedicu ovakvo tragično stanje.

U stvari sve se svodi na vlastitu odluku o prestanku pušenja, premda bi društvo (država) trebalo pokretati akcije edukacije, a naročito kod mlađe populacije, jer društvo trpi veliku štetu u liječenju osoba od plućnih bolesti, a da se ne govori o gubitku mladih života, koji bi tek trebali doprinijeti boljitku društva.

Vrlo upečatljive i dojmljive slike prikazao je dr.Kolarić , uspoređujući organe pluća, želuca, i ostalog između zdravih i bolesnih osoba, naglasivši pri tom da i tzv. pasivni pušači obolijevaju od istih bolesti, reklo bi se kao kolateralne žrtve pušača.

Prema tome, prestanimo pušiti, time čuvamo svoje zdravlje, ali i zdravlje svojih bližnjih, djece, prijatelja i okoline,nemojmo biti sebični, pustimo i druge da normalno dišu i svi oni imaju pravo na čisti zrak.

Osim toga dr. Kolarić je na slikama prikazao smrtnost od raznih bolesti u odnosu prema pušenju kao npr.od AIDS-a, srčanog udara, moždanog udara, te je statistički utvrđeno da je smrtnost od posljedica pušenja daleko najveća od svih navedenih.

Na kraju predavanja zahvalili smo se dr.Kolariću na vrlo poučnom, zanimljivom i odličnom predavanju, nagradivši ga dugotrajnim pljeskom.

Nakon ovih «teških» tema razveselio nas je poznati hrvatski glumac Ljubomir Kerekeš u kazališnoj predstavi «Dimnjačar»

Uz niz šaljivih zgoda, radnja se odvija u Varaždinu na njegovoj periferiji, a glavni likovi su ljudi na margini društva, te njihove zgode i nezgode iz svakodnevnog života, a dimnjačar je u stvari sudionik svih tih događanja.

Njegov je posao po prirodi stvari komunikacija s ljudima na rubu društva, a i sam dimnjačar uvijek pomalo alkoholiziran prati njihove živote i svoj život uz prilično jetki humor i ponekad grube usporedbe, ali uvijek uz dozu humora.

Poznati i renomirani hrvatski glumac Ljubomir Kerekeš izveo je ovu kazališnu predstavu maestralno, svi smo se nasmijali do suza i na kraju smo ga nagradili višekratnim pljeskom.

Ne bi imalo smisla prepričavati cijelu predstavu, svatko tko želi može je pogledati u HNK Varaždin kad je na programu.

Na kraju ovog lijepog, poučnog pa i zabavnog programa upriličen je domjenak, kojeg su organizirali i priredili vrijedno osoblje bolnice Klenovnik, svakako uz pomoć naših dobrih sponzora te se svima iskreno zahvaljujemo.

Također na kraju zahvaljujemo se dr.Kolariću na kvalitetnom predavanju, glumcu Ljubomiru Kerekešu koji nas je nasmijao, domaćinima bolnice Klenovnik kao isvima ostalima koji su pridonijeli tome da ova lijepa večer ostane u ugodnoj uspomeni.

Hvala i našim dragim članovima Udruge na odazivu, kao i našim gostima koji su uveličali ovu lijepu večer.

U Varaždinu,18.03.2015.god.

Dinko Tomić